Koliko ćemo plaćati POREZ NA NEKRETNINE u 2025.?
Porez na nekretnine primjenjuje se od 2025. godine te će biti zanimljiva njegova implementacija
Oporezivanje nekretnina je uz Nacionalni plan stambene politike aktualna tema na tržištu nekretnina koja bi mogla utjecati na kretanja na tržištu nekretnina, ali i na tržište ponude i potražnje za kratkoročnim i dugoročnim najmom. Naime, prema određenim procjenama u Hrvatskoj bi moglo biti do 600.000 praznih nekretnina u kojima nitko ne stanuje. Procjene samo za Zagreb govore o 55.000 praznih kuća i stanova. Stoga i uvođenje poreza na nekretnine ima za namjeru stavljanje u funkciju praznih nekretnina, no postavlja se pitanje njegove implementacije. Hrvatska Vlada će propisati okvire unutar kojih će se plaćati porezi na nekretnine i paušalni porezi na turistički najam no sve ostale važne detalje unutar zadanih okvira moraju ispuniti gradovi i općine. Stoga postoji još dosta nedoumica oko poreza na nekretnine i njegove primjene te oko kalkulacije isplativosti kratkoročnog i dugoročnog najma. Namjera je da se porez ne plaća za nekretnine u kojima stanuju vlasnici ili su u dugoročnom najmu te se tako motivira vlasnike za stavljanje u funkciju praznih nekretnina.
U tom kontekstu pokušava se donekle izjednačiti dugoročni i kratkoročni najam kako bi se nekretnine stavile u funkciju najma mladim obiteljima te postale upotrebljive čime bi se utjecalo na cijene najma, ali i prodajnu cijenu kvadrata samih nekretnina. Paušalni porez je najjednostavniji oblik plaćanja poreza koji ne analizira zaradu pojedinog iznajmljivača uz uvjet da obveznik nije prešao granicu Poreza na dodanu vrijednost (PDV) koja će se povećati s 40 tisuća eura na 50 tisuća eura. Paušalni porez će se kretati od 150 do 300 eura po krevetu, dok će u drugoj skupini razvijenosti porezi biti od 100 do 200 eura po krevetu, u trećoj od 30 do 150 eura po krevetu, a u četvrtoj od 20 do 100 eura po krevetu, čime se utječe na općine i gradove da propišu veće poreze od dosadašnjih. Ovo povećanje bi moglo potaknuti dio kratkoročnih iznajmljivača na prelazak na dugoročni najam u kojem bi plaćali dohodak od najma koji se oporezuje s 12 posto nakon što se 30 posto najma izuzme od plaćanja poreza.
Što se tiče poreza na nekretnine, one se neće plaćati na nekretninu koja je u dugoročnom najmu s time da bi se dugoročni najam definirao kao najam od najmanje deset mjeseci na godinu. S jedne strane stimulira se dugoročni najam koji ide u smjeru stavljanja u funkciju praznih nekretnina, a s druge strane država želi destimulirati ljude da iznajmljuju stanove turistima, naročito u višestambenim zgradama s obzirom na možda i prevelik broj iznajmljivača na pojedinim područjima.
Kriteriji po kojima će se donositi odluka po kojoj će se neka nekretnina osloboditi od plaćanja poreza na nekretnine propisana će biti od strane gradova i općina. Od poreza će biti oslobođene derutne nekretnine kao i nekretnine do kojih ne dolazi nikakva infrastruktura ili su oštećene u nekoj nepogodi poput poplave i potresa. Budući da su porezne stope relativno niske pitanje je kako će navedeni porez djelovati na tržište nekretnine te da li će biti presudno za okretanje trendova na tržištu nekretnina. Također dolazi do promjene primjene poreza na dodanu vrijednost pri kupnji prve nekretnine.
Sve o poreznim pitanjima vezanim uz nekretnine možete saznati na konferenciji TRŽIŠTE NEKRETNINA U 2025. – CroRE 2025. – PERSPEKTIVE TRŽIŠTA NEKRETNINA I POREZ NA NEKRETNINE u organizaciji Hrvatskog instituta za financije (HIF).