-nalazimo li se pri vrhuncu ciklusa nekretnina ili tek započinje novi ciklus rasta?
Hrvatski institut za financije (HIF) organizira seminar/konferenciju koja bi prvenstveno sa stručne strane dala detaljnu analizu tržišta nekretnina, ali i pogled u buduća kretanja na tržištu. Teme konferencije su aktualne, pomno odabrane te daju odgovore na sva otvorena pitanja vezana uz tržište nekretnina i to od strane relevantnih stručnjaka koji su ili nadležni za izradu prijedloga zakona i strategija ili imaju višedesetljetno iskustvo na tržištu nekretnina.
Seminar je podijeljen u 4 ključne cjeline:
1. projekcije tržišta nekretnina za 2025. godinu te za period od 2025.-2030. (vrhunac ciklusa ili početak dugoročnog rasta?)
2. nacionalni plan stambene politike usmjerena na stanogradnju i održivo stanovanje – koji su sastavni elementi te kako će plan utjecati na cijene nekretnina?
3. potencijalni oblik te prednosti/nedostaci poreza na nekretnine – kako bi izgledao te kako bi utjecao na prihode vlasnika, države i lokalne samouprave s posebnim naglaskom na dugoročni i kratkoročni najam?
4. novi veliki projekti u 2025. koji će imati utjecaj na tržište nekretnina – koje investicije mijenjati Hrvatsku u prostornom i stambenom smislu u sljedećih nekoliko godina?
PROJEKCIJA TRŽIŠTA NEKRETNINA U 2025. TE ZA RAZDOBLJE OD 2025.-2030. nastoje dati odgovor da li smo pri vrhu ciklusa nekretnina ili tek započinje novi ciklus rasta. Naime, Hrvatska se nalazi gotovo deset godina u ciklusu rasta te se nameće pitanje da li smo pri vrhuncu ciklusa tim više što su primjetne prve naznake pada prometa. S druge strane, pojedine zemlje razvijenog svijeta su doživjele blagu korekciju tijekom 2022. i 2023. godine, ali su u prvom kvartalu 2024. zabilježile stope rasta što možda ukazuje na početak novog ciklusa. Tako je indeks cijena nekretnina na globalnoj razini porastao u prvom kvartalu za 3%. Argumenti za novi ciklus rasta cijena nekretnina su bolji izgledi ekonomskog rasta, imigracija te sklonost kupovini nekretnina. U Hrvatskoj se mogu pridodati faktori poput snažnog ekonomskog rasta baziranog na rekordnim turističkim sezonama kao i snažnom priljevu EU fondova koji stimuliraju, između ostalog, i građevinski sektor te na povećanju potrošnje uslijed rasta plaća naročito u javnom sektoru. No, moguće uvođenje poreza na nekretnine mogao bi potaknuti i određene korekcije cijena nekretnina.
NACIONALNI PLAN STAMBENE POLITIKE pobliže će definirati posebne ciljeve u području stanovanja, a svrha mu je definirati pristupačno stanovanje koje istovremeno mora zadovoljiti utvrđene standarde kvalitete, a kroz istu je moguće težiti dodatnim ciljevima poput smanjenja iseljavanja, stambenog zbrinjavanja mladih, naseljavanja deficitarnim kadrom, zelene i kružne stanogradnje, održive stanogradnje i dr. Pokušat će se dati odgovor koje će nove mjere zamijeniti APN te kako bi se trebao oblikovati plan pristupačnog stanovanja s naglaskom kako država misli stimulirati mlade obitelji, koje prostore misli osposobiti i dati na korištenje itd. Također nastojat će se dati argumenti za istinitost činjenice da u Hrvatskoj ima oko 600.000, a u Zagrebu oko 50.000 praznih nekretnina.
Na Nacionalni plan stambene politike se nadovezuje OPOREZIVANJE NEKRETNINA što je sljedeće pitanje na koje će se dati odgovor u smislu prihvatljivih modaliteta, obuhvata porezne baze te iznosa poreza. Premda se u nekoliko navrata u posljednjih deset godina iznosila ideja uvođenja poreza na nekretnine, ona za sada nije zaživjela već samo postoji porez na kuće za odmor. U tom smislu nastojat će se definirati obuhvat poreza na nekretnine koji bi omogućio rasterećenje drugih poreza poput poreza na primanja bazirana na radu. U tom kontekstu interesantno je uvidjeti efikasnost poreza na iznajmljivanje i to na kratkoročni i dugoročni najam kao i kako će porez na nekretnine zahvatiti vlasnike nekretnina, ali i koliko će povećati prihod države odnosno lokalnih jedinica te da li će porez utjecati na pad cijena nekretnina na hrvatskom tržištu.
NOVI INVESTICIJSKI PROJEKTI U NEKRETNINE koji će biti prezentirani na konferenciji odnose se na stambene projekte u Zagrebu i u većim gradovima, ali i projekte vezane uz hotele, poslovne prostore, trgovačke centre kako bi se dobio jasan pregled dinamike ulaganja investitora kroz posljednje godine, ali i najava ulaganja u budućnosti. Time bi se dobio okvir ponude i potražnje na raznim segmentima tržišta te bi se prezentirala nova rješenja u prostoru kao rješenja vanjskog i unutarnjeg uređenja.