ANALIZA DEVIZNOG TRŽIŠTA I VALUTNI RIZIK

Specijalistički seminar o fundamentalnoj analizi deviznog tržišta te metodama zaštite od valutnog rizika.
 
Datum: 03. lipnja 2011., s početkom u 8,30 sati
Mjesto: Europski dom, Jurišićeva 1, Zagreb
Prezentor: Doc.dr.sc. Josip Tica
 

CILJ SEMINARA

Seminar je koncipiran na način da polaznicima pruži kompletan teoretski okvir unutar kojeg mogu analizirati sve buduće događaje na deviznom tržištu, da im ponudi informacije o svim ključnim podacima i njihovim izvorima te da ih upozna sa internom strukturom deviznog tržišta i očekivanim promjenama koje u ovome trenutku možemo iščekivati na tržištu.

Seminar pokušava odgovoriti na čitav niz pitanja vezanih uz kretanje deviznih tečajeva na praktičan, ali znanstveno utemeljen način. Što determinira tečaj u kratkom, srednjem i dugom roku? Kakve je struktura tržišta, tko su glavni čimbenici tržišta i kako mikrostruktura globalnog tržišta djeluje na kretanje tečajeva? Što je i kakve tajne krije “order-flow”? Postoje li javno dostupni podaci o “order-flowu”? Kako navedene informacija možemo iskoristiti za strukturiranje portfelja, zaštitu od tečajnog rizika i općenito formiranje očekivanja u pogledu kretanja tečajeva? Kakva je veza prakse i teorije? Gdje se nalaze podaci koje možete koristiti kako bi iskoristili metodologiju za formiranje osobnih stavova? Kako iskoristiti sve navedene podatke za “hedging” i “carry trade”?

Prvi dio analizira paradoks “pogrešnih” tečajnih očekivanja u “carry tradeu” i otvara problem formiranja tečajnih očekivanja općenito. Drugi dio analizira teoriju pariteta kupovne moći i njen utjecaj na predviđanja tečaja. Treći dio se fokusira na modele koji u nešto kraćem razdoblju mogu polučiti uspjeh u prognoziranju tečajeva. Četvrti dio koristi modele koji se najčešće koriste u kratkoročnim istraživanja izvan institucionalnih investitora. Peti dio među determinante tečaja uvodi problem mikrostrukture deviznog tržišta i analizira skrivene informacije koje su najčešće sadržane u “order-flowu” i odnosima između dealera, brokera i vanjskih klijenata. Šesti dio analizira aktualna pitanja u sklopu svih navedenih makro i mikro teorija.
 

SYLLABUS

1. Carry Trade

a. Pokriveni i nepokriveni paritet kamatne stope

b. Dokazi

c. Carry trade

2. Paritet kupovne moći

a. Apsolutni i relativni paritet

b. Empirijski dokazi

3. Modeli srednjeg roka

a. NATREX-“NATural Real EXchange rate”

b. HBS model

c. Uvjeti razmjene

4. “Can we have BEER without FEER and CHEER?”

a. BEER – Behavioural Eqilibirum Exchange Rate

b. FEER – Fundamental Equilibrium Exchange Rate

c. PEER – Permanent Equilibrium Exchange Rate

d. CHEER

5. Mikrostruktura tržišta

a. Struktura svjetskog deviznog tržišta

b. Kakve informacije krije “order-flow”?

c. Model racionalnih očekivanja

d. Model s jednim aukcionerom

e. Model s jednim dealerom

f. Model s više dealera

6. Aktualne informacije

a. Buduća svjetska valuta?

b. Indikatori valutne krize

c. Što nam modeli mogu reći po pitanju CHF-a?

d. Po kojem će tečaju kuna ući u EMU?
 

PREDAVAČ

Doc.dr.sc. Josip Tica doktorirao je na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu gdje predaje kolegije Gospodarstvo Hrvatske, Makroekomija i Urbana Ekonomika. Također se usavršavao na inozemnim sveučilištima pri čemu valja istaknuti da je dobitnik prestižne Fulbrightove stipendije. Autor je niza istraživanja i članaka iz područja ekonomije te je član američkog i hrvatskog društva ekonomista. Gostujući je istraživač na University of Pittsburgh te pozivni predavač na Fort Hays University. Doc.dr.sc. Tica duži niz godina istražuje i analizira devizno tržište, autor je knjige “Tranzicijska ekonomika tečaja i hrvatsko gospodarstvo” i čitavog niza međunarodnih znanstvenih članaka iz područja analize deviznog tržišta.
 

CILJANA SKUPINA POLAZNIKA

Bankari, financijski analitičari, FX traderi i dealeri, vodiltelji i analitičari korporativnih riznica, investicijski savjetnici, financijski manageri u poduzećima, poslovni konzultanti, project manageri, mali i srednji poduzetnici, individualni investitori, stručnjaci u ministarstvima, agencijama te ostalim državnim i lokalnim ustanovama.
 

Komentiraj