Premda se posljednjih godina u više navrata najavljivala korekcija pa i ozbiljan pad na tržištu nekretnina, cijene već 10 godina uzastopno rastu, a moguće je da je to tek dio ciklusa rasta koji bi se mogao nastaviti idućih godina

Kada govorimo o ciklusima kretanja cijena na tržištu nekretnina u ovom stoljeću prvi veći pad cijena nekretnina zabilježen je tijekom ekonomske krize 2007.-2009. godine kada su se cijene nekretnina na globalnoj razini realno smanjile za 6%, no nakon nekog vremena su se vratile na više razine nego što su bile prije krize. Tijekom pandemije dio analitičara je očekivao ponavljanje scenarija sloma tržišta nekretnina, no umjesto toga došlo je do značajnog rasta potražnje i skoka cijena nekretnina. Kada su centralne banke kroz 2022. i 2023. povećavale kamatne stope prognoze analitičara su išle u smjeru korekcije na tržištu nekretnina, no opet svjedočimo rastu cijena nekretnina. Cijene nekretnina prkose makroekonomskim kretanjima i apreciraju unatoč konstantnoj najavi korekcije u svjetskim medijima, ali i najavama domaćih analitičara i eksperata s tržišta. Pitanje je da li bi cijene nekretnina umjesto pada mogle ući u novi ciklus rasta u 2025. godini.

Tome u prilog ide početak ciklus spuštanja ključnih kamatnih stopa od strane niza središnjih banaka što će omogućiti podizanje stambenih i hipotekarnih kredita uz niže kamate te tako utjecati na povećanu potražnju za nekretninama. Uz navedene okolnosti postoji bar još tri faktora koja će utjecati na kretanje cijena na tržištu nekretnina.

Prvi faktor se odnosi na imigraciju koja raste po godišnjoj stopi od 4% u razvijenim zemljama što je najviša stopa rasta imigracije u povijesti. Imigranti će trebati prostor za život što će kontinuirano povećavati cijene najma kao i cijene nekretnina. Prema nekim istraživanjima jedan postotni poen rasta imigracije utječe na rast cijena nekretnina od 3,3%. Usprkos pokušaju zaustavljanja masovnih valova imigranata, potrebe zapadnog svijeta za radnom snagom su prilično velike tako da će se taj proces zasigurno nastaviti.

Drugi faktor se odnosi na razvoj gradova odnosno potreba stanovanja u širem centru velikih gradova. Premda se početkom pandemije mislilo da će rad od kuće smanjiti potražnju za urbanim sredinama omogućavajući rad iz daljine, danas svjedočimo da je većina kompanija i radnih mjesta i dalje smještena u centru gradova kao i da se većina radnih mjesta kreira u urbanim sredinama. Čak štoviše, većina ugostiteljskih objekata je locirana u centru gradova što samo povećava potražnju za životom u centru gradova pa tako i cijenu prosječnog kvadrata nekretnina.

Treći faktor se odnosi na infrastrukturu. Naime, putovanje na posao postaje svake godine u prosjeku vremenski sve zahtjevnije limitirajući udaljenost od posla za dio zaposlenih koji ne žele gubiti znatan dio vremena na putovanje na posao. Statistike govore da u većina gradova javna prijevozna sredstva nisu efikasna i da dugotrajno putovanje na posao stanovništvu narušava kvalitetu života.

Uz navedene faktore svjedočimo da u 2000-ima elastičnost ponude nekretnina ne prati potražnju za nekretninama, drugim riječima ne gradi se dovoljno nekretnina da bi se zadovoljila potražnja za nekretninama što opet povećava cijenu nekretnina. Problem ponude nekretnina najveći je u urbanim sredinama gdje postoje dosta striktna pravila gradnje.

Mogući zaključak analize svih navedenih faktora koji su se analizirali od početka 2000-ih te faktora koji će najvjerojatnije imati ključnu ulogu u narednim godinama govore o mogućem kontinuiranom rastu stope cijena nekretnina iznad stope rasta dohotka.

Sve o kretanjima na tržištu nekretnina, Nacionalnom planu stambene politike kao i poreznim pitanjima vezanim uz nekretnine možete saznati na konferenciji TRŽIŠTE NEKRETNINA U 2025. – CroRE 2025. – PERSPEKTIVE TRŽIŠTA NEKRETNINA I POREZ NA NEKRETNINE u organizaciji Hrvatskog instituta za financije (HIF).  Program se održava 18. listopada 2024. od 10:00 sati u hotelu Academia u Zagrebu uz popust za rane prijave od 15%. do 15.10.2024.